Stres uvjetuje formiranje neuroze

 

Stres, neuroza, tjeskobnost i depresija pratioci su suvremenog čovjeka. Kada vam predbacuju (roditelji, nastavnici, pretpostavljeni na radnom mjestu) nešto protiv čega vi ništa ne možete poduzeti, osjećat ćete se psihički napeti, a posljedice te napetosti odrazit će se na vaše psihičko raspoloženje. Ako se svakodnevno nalazite u takvim situacijama, tada možete postati kandidat za neurozu, glavobolju, čir na želucu i raznovrsna neurotična reagiranja

 

Kako tijelo reagira u uvjetima neuroze?

 

Kada je čovjek nervozan, primjećuje mnoštvo simptoma; malaksalost tijela, lupanje srca, bolove u želucu, glavobolju i druge psihosomatske simptome. Tko je odgovoran za takva osjećanja? Svakako naš vegetativni živčani sustav koji se sastoji od dva,  po djelovanju suprotna, ogranka živčevlja – dok jedan uzbuđuje naše organe, drugi ih nastoji umiriti. U tjelesne organe ulaze završetci tih ogranaka (simpatikus i parasimpatikus) i predstavljaju urođeni mehanizam homeostatičke kontrole. Kada se susrećemo sa stresnom situacijom, ili kada vas je netko već dobro iznervirao, vaš će vegetativni sustav reagirati pojačanom funkcijom. Paralelno s njegovim uzbuđenjem hipotalamus razdražuje hipofizu, koja luči ACTH hormon koji će stimulirati rad nadbubrežne žlijezde. Posljedica razdraženja nadbubrežne žlijezde je lučenje adrenalina, kortizona i drugih biokemijskih sastojaka koji će pritjecanjem u krv pripremiti tjelesne organe na veću aktivnost: borbu ili bijeg.

U situacijama stresa puls je ubrzan, krvni pritisak raste i dolazi do oslobađanja masnih kiselina iz naslaga masti u tijelu, a visoka koncentracija  masti u krvi u vezi je s povećanim krvnim pritiskom i srčanim napadom. Sužavaju se krvne žile  i povećava se potrošnja kisika pa se stanje može još više pogoršati. Dolazi do pojačanog lučenja adrenalina koji još više nadražuje završetke  simpatikusa, a time povećava vegetativnu aktivnost. Snažan utjecaj adrenalina na glikogenalizu uzrokuje povećanje šećera u krvi, a kasnije i u mokraći te pod njegovim utjecajem dolazi do velikih promjena u metabolizmu.

Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do nervoze želuca ili čira na želucu. Kod nervoze želuca dolazi do boli na osnovi razdražljivosti vegetativnog sustava bez morfoloških promjena na organu, a kod čira na želucu dolazi do evidentnih promjena na organskoj strukturi. U prvom slučaju govorimo o nervozi želuca  (psihofun kcionalnoj smetnji), a u drugom o psihosomatskom oboljenju (konverzijska neuroza).

Pomanjkanje životne energije i veliki umor neki su od simptoma stresa stres aktivira (neurovegetativni i hormonalni sustav). Kada  sto u problemu sustav se aktivira - pošisite, srce lupa, u panici ste, boli vas glava, slaba probava, bolovi u želucu, crijevima, neke alergije promjene na koži ekscemi, crvenilo, svrbež, obratiti čete se doktoru. Na osnovu pregleda i pretraga doktor može ustanoviti da nemate bolesno već nervozno srce, tada je dijagnoze neuroza  terapija tablete za smirenje i spavanje - uz tu terapiju sugerirati će; promjenite prehranu, oslobodite se loših navika: alkohol, pušenja ..., Pod utjecajem stresa čovjek gubi unutarnju ravnotežu koja je posljedica nemogućnosti prilagođavanja izmijenjenoj sredini. Povećana psihička i tjelesna nape -tost nestaje ako se čovjek uspije prilagoditi novoj situaciji. U protivnom psihička napetost može postati ishodišna točka neke bolesti.

 

Dobrim raspoloženjem protiv stresa

 

            Trenutno psihičko raspoloženje djeluje proširenjem ili suženjem krvnih žila što će uvjetovati raspodjelu krvi u tijelu. Jači ili slabiji dovod krvi koži, mišćima, srcu i mozku odlučivat će o sposobnosti (boljoj funkciji) rada pojedinih organa. Veoma je interesantna korelacija između vegetativnog sustava  i psihičkog raspoloženja. Čim je osjetljiviji cjelokupni živčani sustav (osobiti vegetativni), to su jača kolebanja  psihičkog raspoloženja. Dobro raspoloženje (volja, nada i pouzdanje) djeluje povoljno na rad vegetativnog sustava: proširuju se krvne žile, čovjek osjeća opuštenost, toplinu (crvenilo u licu) i želju za aktivnošću. Ovdje smo korak bliži razumijevanju pozitivnog utjecaja psihoterapije u kojoj je inducirana pozitivna sugestija i psihotjelesna relaksacija.

            U situacijama koje u nama pobuđuju osjećaj straha, brigu, žalost, kada gubimo nadu i pouzdanje, osjećamo se neraspoloženo; popratni tjelesni simptomi su bljedilo, osjećaj hladnoće, bol i gubitak snage u mišićima ˝kao da su mu noge odsječene˝ i mnogi drugi simptomi. Posljedica takvog osjećanja su sužavanje krvnih žila. Svakako da će čovjek u takvom stanju biti manje sposoban za rad, a ono  što je opasnije jest da taj podržava bolesno stanje organizma.

U svakoj stresnoj situaciji srce putem živačanog i hormonalnog sustava poziva na uzbunu pojačava funkciju - pumpanje krvi. Tako dolazi do povećanja krvnog tlaka. Usled tih promjena srce je primorano da održava ritam brži od normalnog. Hormoni koje endokrine žljezde luče u stresnim situacijama u krv imaju funkciju da mobiliziraju holesterol i masnoće da mišići mogu dobiti neophodno potrebnu energiju. Kad se stres kojeg očekujemo ipak ne dogodi, neupotrebljeni holesterol i masnoće se talože u arterijama, što dovodi do arteroskleroze.

Psihosomatske tegobe nemaju preciznog dijagnostičkog postupka osim stan- dartnih psihjaterskih i psiholoških testova. Moraju se izključiti druge bolesti. Pacjenta neučiti kako da zagleda probleme koji su prouzročile njegovo stanje osvjestiti problem, koji proizlazi iz potisnutih emocija pohranjenih u podsvjesti, ili u genetskoj predizpoziciji (temperamentu) Stečeno ili nasljedno kada se pojavi problem potrebna je pomoć ili samopomoć. Na saniranje simptoma više djeluje osječaj brige za pacijenta nego sam lijek. Tableta neće riješiti problem simptom – više će pomoći promjena u načinu stilu života pravilna ishrana, tjelesna aktivnost, prirodni ritam koji proizlazi iz odnosa rad – odmor, napetost – opuštenoist.

            Šta se događa kada je uticaj stresa jak? Dolazi do teškoće sa emocionalnim i tjelesnim opuštanjem, sumnja u postojanje drugih bolesti. obeshrabrenje, gubitak volje povećana potrošnje alkohola, nikotina, kave... poremećen je san, nesanice, Osoba sebe smatra slabom nesposobnom, otežana koncentracija i gubitak pamćenja, razdražljivost, strepnja, zabrinutosti, nervoze i strah od budućnosti,

            Glavni izvor stresa je što smo se odmakli od prirodnog naćina života, ali to ne ide u prilog farmaceutskoj industriji koje se brinu za naše „zdravlje“ koje žive od naše bolesti. Ako ste bolesni konzumirajte naše proizvode ako niste bolesni konzumirajte ih da nebi oboljeli. Lec je imao pravo kada je rekao: „Za istinu je najteže kada sve može biti istina“

.Kada zatražiti pomoć? Kada započinju neki simptomi kada morate početi uzimati tablete za smirenje, spavanje. Mnogo je svrsishodnije raditi na prevenciji da ne doće do funkcionalbih i psihosomatskih promjena.

Neurotska i psihosomatska oboljenja izazvat će adrenalni umor stalno ste umorni probudite se, nemate volje, pospani ste, nervozni .....Ljudi koji su jako izmoreni njima odmor ne pomaže oni idu vikendom na izlete, planinarenja osječaju se bolje a u ponedeljak je opet umor izazvan problemima na radnom mjestu, obitelji, koje će izazvati psihićku napetost, a posljedica je neurotski simptom

Energiju možete povratiti promjenom stila života, kojeg je teško postići tim više ako ste genetski predizponirani ili ste stekli loše navike. Psihoterapija u koju je ukomponirana psihotjelesna relaksacija autogeni trening i autohipnoza mogu vam pomoći. Sve je nemoguće što nismo pokušali pokušajte vjerujte i oslobodite se stresa koji vas svakodnevno prati u školi, radnom mjestu, sportu, intimi.

.

 

 

 

 

Oslobodite se stresa autogenim treningom, autohipnozom i bioenergijom